je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energetska učinkovitost znači uporabiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Pod pojmom energetska učinkovitost podrazumijevamo učinkovitu uporabu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i u kućanstvima. Važno je istaknuti da se energetska učinkovitost nikako ne smije promatrati kao štednja energija. Naime,štednja uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok učinkovita uporaba energije nikada ne narušava uvjete rada i življenja. Nadalje, poboljšanje učinkovitosti potrošnje energije ne podrazumijeva samo primjenu tehničkih rješenja. Štoviše, svaka tehnologija i tehnička oprema, bez obzira koliko učinkovita bila, gubi to svoje svojstvo ukoliko ne postoje obrazovani ljudi koji će se njome znati služiti na najučinkovitiji mogući način. Prema tome, može se reći da je energetska učinkovitost prvenstveno stvar svijesti ljudi i njihovoj volji za promjenom ustaljenih navika prema energetski učinkovitijim rješenjima, nego li je to stvar složenih tehničkih rješenja
Energetska ili toplinska bilanca zgrade
• povećanju toplinske zaštite postojećih i novih zgrada;
• povećanju učinkovitosti sustava grijanja, hlađenja i ventilacije;
• povećanju učinkovitosti sustava rasvjete i energetskih trošila;
• uvođenju energetskog certifikata kao sustava označavanja zgrada prema godišnjoj potrošnji energije.
Toplinska izolacija zgrada
Na toplinsku zaštitu utječu debljina sloja toplinske izolacije i koeficijent toplinske vodljivost materijala λ (W/mK). Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika, a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i staklena vuna, dok je među organskim materijalima najpopularniji polistiren ili stiropor. Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih materijala ima koeficijent toplinske vodljivosti k = 0,030-0,045 W/mK, pa potrebna debljina za koeficijent prolaska topline U = 0,40 W/m2K iznosi 8-11 cm. Kod toplinske izolacije ne smijemo zanemariti ulogu materijala od kojih neki već imaju vrlo visoke toplinske karakterisitke kao što su porozirana termo opeka i probeton. Ti materijali zamjenjuju od 8-25 cm toplinske izolacije ovisno o debljini zida. Ostali materijali s toplinsko izolacijskim svojstvima su i glina, perlit, vermikulit, kokos, pamuk, lan, drvena vuna, celuloza, pluto, balirana slama i drugo. Sve veća potražnja za toplinsko izolacijskim materijalima u sve većim debljinama dovela je do razvoja novih tehnologija, pa se tako danas u svijetu mogu naći i prozirna i vakuumska toplinska izolacija. Prozirna izolacija omogućava prijem Sunčeve energije i prijenos u zgradu, a istovremeno spriječava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima, a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr. spomeničke vrijednosti objekta.
Toplinska izolacija vanjskog zida
Prozori, staklene stijene i vanjska vrata
Toplinska izolacija poda
Toplinski mostovi
Grijanje stambenih prostora
Ventilacija i hlađenje stambenih prostora
Priprema potrošne tople vode
Potrošnja električne energije u kućanstvu
Električna rasvjeta
Kako je Estonija obnovila više od 500 stambenih zgrada
Zašto trebamo toplinsku zaštitu?
Visoki troškovi grijanja i naša svijest, da s manjim utroškom energenata postepeno težimo prema manjem onečišćenju i očuvanju prirodnog okoliša, vode nas prema upotrebi različitih sustava toplinske izolacije objekata. Toplinsku zaštitu objekata čine zaštita vanjskih površina – fasade, poda, krova, prozorskih i vratnih otvora…
Toplinska zaštita fasade je s obzirom na veličinu površine jedan od najvažnijih elemenata toplinske zaštite objekata. Takav pristup podupire i država, kad određuje tehničke zahtjeve glede toplinske zaštite objekata.
Među različitim sustavima toplinske zaštite fasade najčešći tip je – kontaktna fasada, na vanjskoj strani zida objekta koja predstavlja termoizolacijski sistem s velikim prednostima: smanjuje troškove klimatiziranja objekta (grijanje – zimi, hlađenje – ljeti), smanjuje troškove gradnje, zbog male težine neznatno opterećuje objekt. Elementi od kojih se termo fasada sastoji su građevinsko ljepilo za stiropor, samogasivi stiropor (ili stirodur), mrežica, klinovi i završni sloj fasadnog morta, žbuke (različite granulacije, ovisno o željenom izgledu fasade). Postavlja se na sve podloge: ciglu, blok, beton, betonske blokove, itd.
Prije postavljanja prve ploče stiropora potrebno je pri dnu postaviti ugaonu lajsnu ili mrežicu. Ljepilo se na ploču nanosi duž ivica s osloncima po sredini. Ploče stiropora se na zid postavljaju lijepljenjem, a zatim se učvršćuju prema šemi tiplanja i to minimum 6 tiplova/m² Na postavljene i pravilno pričvršćene ploče stiropora nanosi se prvi sloj ljepila.
Ovaj sloj se obavezno nanosi prije postavljanja mrežice. Mreža za armiranje, rabiciranje se postavlja vertikalno, i “utapa” se u prvi sloj ljepila i tako podlogu završnog sloja čini čvršćom i otpornijom. Preko mrežice se nanosi drugi sloj ljepila. Ovisno o završnoj obradi, za ravnu fasadu, obavezno se radi izravnavanje. Nakon nanošenja i sušenja ljepila, nanosi se završni sloj u granulaciji i boji fasade po izboru investitora.
Većina stambenih objekata kod nas je izgrađena s nedovoljnom toplinskom izolacijom što za sobom povlači veću potrebu za zagrijavanjem odnosno rashlađivanjem unutarnjeg prostora. Treba imati na umu da stari materijali, kao staklena vuna, gube izolaciona svojstva. Kako bi izbjegli nepotrebne gubitke energije potrebno je kvalitetno izvesti fasadu sa stiropor fasadom (s tim se sprječava pojava vlage, pljesni, gubitka energije… kod objekata koji nemaju kvalitetnu fasadu).
U konačnici uvećana cijena fasade s boljom izolacijom tijekom godina se višestruko isplati u odnosu koliko bi nas koštalo grijanje, hlađenje. Tijekom ljetnih mjeseci s boljom fasadom možemo uzeti slabiji klima uređaj, jer ćemo manje morati rashlađivati prostor, te kako već znamo poznatu činjenicu da svako ulaganje prilikom izgradnje objekta je daleko jeftinije nego što bi nas koštala naknadna adaptacija.
Šta se postiže sa stiropor fasadom?
Stiropor fasada omogućuje uštedu do 40% u troškovima grijanja i smanjuje troškove gradnje zbog mogućnosti korištenja tanjih zidova i manjih grijaćih tijela.
Stiropor Fasade osiguravaju ugodne uvjete boravljenja u prostoru: zimi toplo, ljeti hladno. Izvedba fasade je brza i osigurava dugi vijek fasade i jeftino održavanje. U odnosu na druge toplinskoizolacijske sisteme, stiropor fasade su jedan od troškovno prihvatljivijih tipova toplinske zaštite objekata.
Stiropor Fasade upotrebljavamo za toplinsku zaštitu starijih zgrada kao i kod izgradnje većih stambenih cjelina. Pored toplinske zaštite omogućuje nam izbor različitih završnih boja u različitim dekorativnih nijansama i detaljima, koji objektu daju konačni izgled.
To je najprimjereniji tip fasade za sanaciju starijih objekata koji nemaju toplinske zaštite.
Više o tehnologijama za sanaciju pročelja možete pronaći na stranicama
PHUPFAS-hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava.
Članice Udruge su 15 renomiranih tvrtki s 1.500 zaposlenih u građevinskoj branši koje se bave proizvodnjom i tržišnim plasiranjem toplinsko-fasadnih sustava: